Rezultati druge faze projekta UHO – Utočište hrabrih online

Tijekom druge faze projekta UHO – Utočište hrabrih online, na stranicu projekta pristiglo je više od 400 upita žrtava elektroničkog nasilja.

Prisjetimo se, digitalna platforma uho.osiguranonline.hr predstavlja nastavak višegodišnje suradnje Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i Wiener osiguranja u području prevencije elektroničkog nasilja. Osmišljena je kao #nohate zona na kojoj djeca i mladi mogu iznijeti svoj problem vezan za elektroničko nasilje i dobiti savjet stručnjaka Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) koje čine prof. dr. sc. Danijel Labaš, izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj, doc. dr. sc. Lana Ciboci, te magistre komunikologije Katarina Blažina Mukavec i Tina Hrubi. Upiti koji su zahtijevali pažnju i pomoć psihologa, prosljeđivani su Hrabrom telefonu koji je također bio partner na projektu.

Korisnici platforme upit mogu poslati privatno, pa će savjet dobiti putem e-pošte, ili javno, pri čemu će se upit korisnika i savjet stručnjaka objaviti na platformi u Zoni savjeta. U oba slučaja identitet korisnika ostaje tajan, te se korisnik potpisuje samo željenim nadimkom.

 

Rezultati druge faze projekta

U drugoj fazi projekta, odnosno od 20. svibnja do 20. lipnja 2020. godine, djecu i mlade su o postojanju platforme informirali YouTuberi i influenceri Nika Turković, Ema Luketin, Leon Žilavi i Neno Hadžihajdić, te ih pozivali da se pošalju upit u slučaju da trebaju savjet vezan za cyberbulling, a potom su uz pomoć stručnjaka iz DKMK-a odgovarali na njihova pitanja. Pri slanju upita korisnici su mogli odabrati YouTubera čiji savjet žele čuti ili izravan savjet stručnjaka.

U ovoj je fazi projekta pristiglo 429 upita, od čega je samo 11,65% upita bilo javno, a čak 88,35% privatno. Gotovo jednak omjer privatnih i javnih upita imali smo i u prvoj fazi projekta, što potvrđuje pretpostavku da se unatoč anonimnosti, većina djece i mladih svejedno ustručava javno govoriti o problemu s elektroničkim nasiljem.

 

Grafikon 1. Vidljivost upita (N=429)

 

Kada govorimo o spolu, čak 87,41% upita poslale su osobe ženskog spola, a 12,59% osobe muškog spola. U usporedbi s prvom fazom projekta u kojoj su 75,27% upita poslale osobe ženskog spola, ponovno je mnogo više upita pristiglo od djevojčica nego od dječaka, s tim da je taj nesrazmjer ovaj put još i veći. Moguće je da su djevojčice češće žrtve elektroničkog nasilja, da se lakše otvaraju i traže pomoć ili da influencere koji su sudjelovali u projektu prati više djevojčica nego dječaka.

 

Grafikon 2. Spol korisnika platforme (N=429)

 

Što se tiče dobi korisnika platforme, najviše, petinu (21,21%) upita su, kao i u prvoj fazi projekta, poslali trinaestogodišnjaci, dok su se dvanaestogodišnjaci i četrnaestogodišnjaci izjednačili sa 15,39% upita. S obzirom na to da stvarnu dob korisnika platforme zbog njihove anonimnosti nije moguće potvrditi, valja napomenuti kako postoji mogućnost da su u nekim upitima korisnici namjerno napisali dob koja ne odgovara njihovoj stvarnoj dobi.

 

Grafikon 3. Dob korisnika platforme (N=429)

 

Upiti su i u ovoj fazi projekta pristizali iz čitave Hrvatske, ali i iz susjednih zemalja (Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije), pa smo odlučili obrascu za slanje upita dodati i polje „Država”, kako bismo ubuduće i tu karakteristiku mogli analizirati.

Tematika upita, odnosno vrste elektroničkog nasilja zbog kojih su se djeca i mladi javljali bile su raznolike, ali ponovno su se najviše isticali vrijeđanje i omalovažavanje, te sexting i njegove posljedice.

Javno dostupne upite iz obje faze projekta možete pročitati na platformi UHO – Utočište hrabrih online, a ovdje izdvajamo neke od njih:

„Djeca me stalno izbacuju iz grupe, pišu svašta o meni. Kako sam debela, glupa, svinja… Ja to nekako izdržavam, ali mislim da bi to druge jakoo povrijedilo. Želim da mi daš savjet kako to da pokušam riješiti”, 1609e (11 godina)

„Već dosta dugo me ljudi na internetu ismijavaju zbog mog izgleda i koliko god da ja to pokušavam izbijeci ili učiniti bilo što svaki put postane još gore. Ja više nemam pojma kako se suočiti sa tim. Možeš li mi nekako pomoći?”, Ana (16 godina)

„Draga Ema, imam dečka koji je par godina stariji od mene. U super smo bili odnosima i on je znao svaku moju tajnu, kao i ja njegovu. Zadnji dan škole kada sam stigla u školu svi su me popreko gledali i smejali se u facu. Kada sam prišla drugarici rekla je da neće da mi se obrati. Posle sam saznala da je on objavio moju golu sliku na Instagramu. Posle toga sam upala u depresiju i posle nedelju dana moji su se razveli. Volim te.”, Unaa07 (13 godina)

„Zdravo. Imam problem sa cyberbullying-om. Jedan dečko mi već nekoliko mjeseci šalje poruke prijetnje i poruke u kojima me vrijeđa. U posljednje vrijeme je uključio i svoje prijatelje. Pričala sam sa najboljom prijateljicom o ovome. Ona mi daje veliku podršku i jako mi znači. Ne znam što da radim. Ne mogu to više da trpim. Pokušala sam pričati s mamom ali ne znam kako bi joj rekla. Potištena sam i nemam povjerenja u ljude. Ako bi mi mogla dati savjet kako da se borim s ovim. Hvala ti mnogo.”, anonimno (13 godina)

„Frendicu i mene je netko dodao u nekakvu grupu u kojoj su nam 15ak dečkiju prijetili da se slikamo (gole) i mi nismo htjele. To je trajalo par tjedana i mi smo nekome rekle da nam isfotoshopira slike i to je napravio. To smo poslale u tu grupu i izašle iz nje. Nakon toga te slike su imali svi iz grada i okolice i svi su saznali naše brojeve. Od tada nam ne daju mira i zovu nas na broj svaki dan svakih 15 minuta. Ne znam kako spriječiti širenje fotografija… Može savjet?”, ja sam (12 godina)

 

Projekt ćemo svakako nastaviti i nakon ovih dviju faza rada, a za sve novosti i dalje pratite naše stranice.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku podržalo čak tri naša projekta

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku podržalo je čak tri projekta Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu:

 

  1. Odrastanje bez (e)nasilja – pravo svakog djeteta

 U sklopu ovog projekta organizirat ćemo medijske dane u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Čakovcu, te na svakoj od tih lokacija održati predavanja/radionice za učenike, roditelje i učitelje.

Cilj je projekta je da djeca nauče prepoznati prednosti i prijetnje koje donosi korištenje novih medija; da nauče primijeniti načine zaštite na internetu i društvenim mrežama, osobito na društvenim mrežama i komunikacijskim kanalima koje najčešće koriste (Snapchat, Instagram, Facebook i drugi), te kome se obratiti u slučaju zloupotrebe. Cilj projekta je osobito upozoriti na međuvršnjačko (elektroničko) nasilje koje je najučestalija vrsta nasilja među djecom.

Projekt će trajati od lipnja 2020. do svibnja 2021. godine, a s obzirom na to da je moguće da epidemiološke mjere neće dozvoliti provedbu medijskih dana, osmislit ćemo jednako vrijedne zamjenske online aktivnosti.

 

  1. Prevencija, a ne intervencija!

Radi se o trogodišnjem projektu čiji je glavni cilj upozoriti sve sudionike na izazove elektroničkog nasilja i njegovu sve češću prisutnost među djecom i mladima, ponuditi im konkretne smjernice i primjere zaštite od e-nasilja, te spriječiti nastanak i razvoj ovisnosti o medijima od najranije dobi.

Provodit će se za velikogoričke učenike osnovnih i srednjih škola za koje planiramo održati predavanja i radionice o prevenciji elektroničkog nasilja, za roditelje djece predškolske dobi, osnovne i srednje škole, odgajatelje u dječjim vrtićima, učitelje, nastavnike i stručne suradnike.

U prvoj godini projekta posvetit ćemo se djeci predškolske dobi, odnosno edukaciji njihovih roditelja i odgajatelja u dječjim vrtićima, organizaciji medijskog dana, edukaciji odgajatelja i roditelja u Centru za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica, te izradi priručnika s edukativnim materijalima za odgajatelje. Nadamo se da ćemo sve aktivnosti uspjeti prilagoditi novonastaloj situaciji također ih podižući u virtualni svijet (putem webinara) ili na kakav drugi prihvatljivi način.

Druga godina projekta posvećena je osnovnoškolcima za koje ćemo održati medijski dan u svakoj od škola, te za njihove učitelje i roditelje za koje ćemo održati predavanja i radionice u školama, dok ćemo u trećoj godini projekta provoditi aktivnosti za srednjoškolce i njihove roditelje i učitelje.

Trajanja projekta je od lipnja 2020. do svibnja 2023. godine.

 

  1. Medijskom edukacijom za inkluzivnije društvo

Projekt „Medijskom edukacijom za inkluzivnije društvo“ financira se jednokratnom potporom i traje najkraće od sva tri dobivena projekta od MDOMSP-a – od rujna 2020. do veljače 2021. godine.

Cilj projekta je povećati socijalnu uključenost mladih, te ih osnažiti za aktivno sudjelovanje u lokalnoj zajednici. Zamišljeno je da u edukacijama u sklopu projekta sudjeluju učenici pet srednjih škola iz Zagreba, Koprivnice, Osijeka i Pazina. Predviđeno je ukupno pet susreta tijekom kojih bismo održali 10 edukacija. Svaki pojedini ciklus edukacije trajat će 240 minuta uz predviđenu stanku, a tijekom jednog susreta održat ćemo dvije tematski različite edukacije. Udruga Pragma sudjelovat će u provedbi dviju edukacija.

S obzirom na to da će učenici sudjelovali na tematski različitim edukacijama, potaknut ćemo ih da stečeno znanje pretoče u projektni zadatak. Svaka škola će dobiti drugačiji projektni zadatak, sukladno obrađenoj temi. Po završetku svih edukacija pozvat ćemo predstavnike škola da prezentiraju svoje zadatke na završnom susretu koji ćemo vjerojatno ipak morati održati virtualno. Učenici će na zajedničkom završnom susretu moći podijeliti svoja novostečena znanja i iskustava, te i sami postati edukatori, a predviđene su i nagrade za najbolje.

Zbog novog koronavirusa, također je potrebno izmijeniti planirane aktivnosti i osmisliti nove, koje će na adekvatan način ispuniti ciljeve projekta.

 

UHO i dalje sluša i savjetuje žrtve cyberbullinga

Prva digitalna platforma u Hrvatskoj za borbu protiv cyberbullyinga, stranica projekta UHO – Utočište hrabrih online, u svojoj je prvoj fazi rada zaprimila preko 500 upita žrtava elektroničkog nasilja.

 

Što je UHO?

Digitalna platforma uho.osiguranonline.hr predstavlja nastavak višegodišnje suradnje Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i Wiener osiguranja u području prevencije elektroničkog nasilja. Osmišljena je kao #nohate zona na kojoj djeca i mladi mogu iznijeti svoj problem vezan za elektroničko nasilje i dobiti savjet stručnjaka Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) koje čine prof. dr. sc. Danijel Labaš, izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj, doc. dr. sc. Lana Ciboci, te magistre komunikologije Katarina Blažina Mukavec i Tina Hrubi. Upiti koji traže psihološku pomoć prosljeđuju se Hrabrom telefonu koji je također partner na projektu.

Korisnici platforme upit mogu poslati privatno, pa će savjet dobiti putem e-pošte, ili javno, pri čemu će se upit korisnika i savjet stručnjaka objaviti na platformi u „Zoni savjeta“. U oba slučaja identitet korisnika ostaje tajan, te se korisnik potpisuje samo željenim nadimkom.

Rezultati prve faze projekta

Tijekom prve faze projekta, odnosno od 15. rujna do 15. prosinca 2019. godine, djecu i mlade su o postojanju platforme informirali YouTuberi i influenceri Bernardo Brenzi, Dennis Domian, Maša Zibar i Veronika Rosandić, te ih pozivali da se pošalju upit u slučaju da trebaju savjet vezan za cyberbulling, a potom su uz pomoć stručnjaka iz DKMK-a odgovarali na njihova pitanja. Pri slanju upita korisnici su mogli odabrati YouTubera čiji savjet žele čuti ili izravan savjet stručnjaka.

U navedenom je kvartalu pristiglo preko 500 poruka, od čega je bilo ukupno 470 upita, od čega ih je čak 88,09% bilo privatno, a svega 11,91% javno. Očigledno se većina djece i mladih, iako anonimno, svejedno ustručava javno govoriti o problemu cyberbullinga, stoga se pokazalo odličnim što je platforma ponudila opciju privatnog slanja upita.

 

Grafikon 1. Vidljivost upita (N=470)

 

Od ukupnog broja upita, čak 75,27% upita poslale su osobe ženskog spola, a 24,73% osobe muškog spola. Za jedan upit nije poznato kojeg je spola osoba koja ga je poslala.

 

Grafikon 2. Spol korisnika platforme (N=469)

Što se tiče dobi korisnika platforme, najviše, gotovo petinu (19,15%) upita, poslali su trinaestogodišnjaci, a u stopu ih slijede dvanaestogodišnjaci sa 17,45% upita i četrnaestogodišnjaci čiji upiti čine 16,38% ukupnog broja upita. S obzirom na to da stvarnu dob korisnika platforme zbog njihove anonimnosti nije moguće potvrditi, valja napomenuti kako postoji mogućnost da su u nekim upitima korisnici namjerno napisali dob koja ne odgovara njihovoj stvarnoj dobi.

 

Grafikon 3. Dob korisnika platforme (N=470)

 

Rezultati o dobi žrtava elektroničkog nasilja izuzetno su zanimljivi budući da je prvo sveobuhvatno nacionalno istraživanje „EU Kids Online“ o medijskim navikama djece na internetu u Hrvatskoj provedeno 2017. godine pokazalo da su elektroničkom nasilju više izložena starija – 6,4% djece u dobi od 12 do 14 godina i 11,8% djece u dobi od 15 do 17 godina, nego mlađa djeca – 4% u dobi od 9 do 11 godina (hrkids.online, 2020.). Moguće je da se razlog ovom odstupanju krije u tome da navedene YouTubere, kojima je većina korisnika slala upite, prati nešto mlađa populacija.

Kada govorimo o mjestu stanovanja korisnika platforme UHO u prvoj fazi njezina rada, po jezicima i narječjima kojima su pisani možemo zaključiti da su upiti pristizali iz čitave Hrvatske, ali i iz susjednih zemalja (Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije).

Tematika upita, odnosno vrste elektroničkog nasilja zbog kojih su se djeca i mladi javljali bile su svekolike, ali najviše se isticao sexting i s njime povezane ucjene i prijetnje kod opće ženske populacije, te vrijeđanje i omalovažavanje na internetu kod mlađe muške populacije.

Javno dostupne upite možete pročitati na platformi UHO – Utočište hrabrih online, a ovdje izdvajamo neke od njih:

„Jedan lik mi se je javio na Instagram da me voli i da želi da se slikam gola, ja sam rekla ne i blokirala ga, no nekako se je opet javio i prijavila sam ga, no ništa ne znači i sada mi je počeo prijetiti tako što je rekao da zna gdje živim i da će mi doći kući i ubit me.“, Laura (15 godina)

„Nemam snap, a pokazao mi je prijatelj iz druge smjene da drugi iz mog razreda stalno stavljaju memove o meni i ismijavaju me. Ako i reportam preko njega, ništa se neće dogoditi, ne znam što da radim. Uživo se još prave ok, ali na snapu i tko zna gdje još su užasni.“, Johnny001 (14 godina)

„Jedan lik mi prijeti da će mi hakirati instagram ako mu se ne slikam gola i da će ga prije hakirati ako ga blokiram ili prijavim nekom, ne znam šta da radim?“, Veliki problem 51662 (12 godina)

„Slala sam bivšem golu sliku i sad žalim, nakon 3 mjeseca od toga me zove i prijeti, ja kući plačem kad me zove jer se bojim… Htjela sam ga blokirati, ali se bojim. Što da napravim? Bojim se… žao mi je što sam takvu glupost napravila…”, Stvarno sam budala… (13 godina)

„Bok Arčer, tvoj sam veliki fan i želim jednog dana biti kao ti streamanje igrica. Problem nisam baš dobar i stalno me vrijeđaju ostali u chatu kad igramo. Isključivao sam chat, ali onda mi fali druženje. Pomogni mi.“, Niko (13 godina)

 

Projekt UHO se nastavlja, a o drugoj fazi možete pročitati više ovdje.

Aktivni i u novom polugodištu

Djeca medija nastavljaju sa svojim aktivnostima diljem Hrvatske. Podučavajući djecu o lažnim vijestima, prikrivenom oglašavanju, sigurnosti na internetu, nasilju u crtanim filmovima i utjecaju videoigara posjetili smo OŠ I. K. Sakcinskog u Ivancu, OŠ Marija Bistrica u Mariji Bistrici  te OŠ Izidora Kršnjavoga, OŠ Josipa Račića i Sportsku gimnaziju u Zagrebu.

Učenici su pokazali veliki interes za navedene teme te svojim primjerima i iskustvima obogatili naša predavanja.

U nastavku prenosimo nekoliko fotografija.

 

 

Bilo kuda, Djeca medija svuda!

Djeca medija su i ovog mjeseca bila iznimno aktivna – do sad smo u studenom održali čak 29 radionica i predavanja, te dva webinara.

 

U sklopu projekta „Medijska pismenost za sve“ kojeg provodimo uz potporu Agencije za elektroničke medije, prof. dr. sc. Danijel Labaš i izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj održali su radionicu „Educiraj edukatora: Izazovi i rizici u virtualnom svijetu“ u samoborskom Bunkeru, a prof. dr. sc. Danijel Labaš je održao predavanje za roditelje učenika OŠ Izidora Poljaka Višnjica. Izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj i Katarina Blažina Mukavec, mag. comm.,  održali su još jedan webinar – „Kako provjeravati informacije i sadržaj u virtualnom svijetu?“, četvrti po redu u sklopu istog projekta.

 

U Samoboru su, ovoga puta u OŠ Bogumila Tonija, Irena Domitrović, mag. nov., i Katarina Blažina Mukavec, mag. comm. održale čitav niz radionica u sklopu projekta „Virtualno svoj“ koji provodimo uz potporu POU Samobor i Grada Samobora, dok je izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj u sklopu istog projekta održao predavanje za roditelje učenika 4. razreda u Sv. Martinu pod Okićem u OŠ Mihaela Šiloboda.

 

Irena Domitrović, mag. nov., i Katarina Blažina Mukavec, mag. comm., su u sklopu projekta Uniqa osiguranja „Klikni s nama za sigurniji internet“ održale radionice za učenike OŠ Veliko Trgovišće i OŠ Karlobag, a Ivan Nekić, mag. nov., i Ivan Fedor, mag. comm., u PŠ Oklaj i OŠ Drniš. Tema kojom se bavimo u projektu su sigurnost i privatnost u virtualnom svijetu s naglaskom na društvenim mrežama. U sklopu istog projekta pokrenut je i kreativni natječaj za učenike od 13 do 17 godina o kojem više možete pročitati na #digitalnageneracijapiše.

 

U Velikoj Gorici su Kata Aničić, mag. comm., Katarina Blažina Mukavec, mag. comm., i Irena Domitrović, mag. nov., s djecom razgovarale o dobrim i lošim stranama igranja videoigara u sklopu projekta „Videoigre igraj s nama da ne bude drama“. O istim je temama, s druge točke stajališta, razgovarao prof. dr. sc. Danijel Labaš s učiteljima, a potom i roditeljima, u Centru za djecu, mlade i obitelj. U sklopu istog projekta, kojeg provodimo uz potporu Grada Velike Gorice, 13. studenog su izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj i Katarina Blažina Mukavec, mag. comm., održali webinar „Videoigre – edukacija ili samo rekreacija?“ za odgojno-obrazovne djelatnike Grada Velike Gorice i knjižničare iz cijele Hrvatske.

 

Niz radionica medijske pismenosti održale su i Ivana Folo, univ. bacc. comm., Lina Malek, mag. comm. et croat., Kata Aničić, mag. comm., i Irena Domitrović, mag. nov. u Dječjem domu A. G. Matoš u Zagrebu u sklopu projekta „Razmisli prije nego klikneš“ koji provodimo uz potporu Grada Zagreba.

 

Na fotografijama u nastavku pogledajte kako nam je bilo! 🙂

 

 

Wiener osiguranje u suradnji s DKMK-om i Hrabrim telefonom pokrenulo prvu digitalnu platformu u Hrvatskoj za borbu protiv cyberbullyinga

Što napraviti u trenutku kad neku djevojku njezin bivši dečko ucjenjuje i kaže da će objaviti njezine gole fotografije ako ona ne spava s njim? Ili kad nekog dječaka vršnjaci ismijavaju na društvenim mrežama zbog fizičkog izgleda? Odgovor na ova i slična pitanja djeca i mladi mogu pronaći na stranici projekta UHO – prve digitalne platforme u Hrvatskoj za borbu protiv cyberbullyinga u organizaciji Wiener osiguranja.

 

Platforma je osmišljena kao #nohate zona gdje djeca i mladi mogu doći po savjet kad se susretnu s nekim oblikom online nasilja. Na njihova pitanja odgovaraju oni kojima ponajviše vjeruju – njihovi najdraži YouTuberi i influenceri – Bernardo Brezni, Dennis Domian, Maša Zibar i Veronika Rosandić. U savjetovanju YouTuberima i influencerima pomažu stručnjaci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) prof. dr. sc. Danijel Labaš, izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj, doc. dr. sc. Lana Ciboci, magistre komunikologije Katarina Blažina Mukavec i Tina Hrubi te Hrabri telefon.

 

Projekt UHO nastavak je višegodišnje suradnje Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i Wiener osiguranja upravo u području prevencije elektroničkog nasilja. „Kroz suradnju s odabranim influencerima i Hrabrim telefonom nastojimo pomoći djeci u različitim neugodnim situacijama s kojima su se susreli na internetu, ali i potaknuti ih da roditeljima, učiteljima, stručnim službama, a u onim teškim slučajevima i policiji, prijave elektroničko nasilje. Na taj se način djeci pokušava dati do znanja da nisu sami i da nipošto nisu krivi zbog vrijeđanja, ponižavanja i omalovažavanja koje trpe na internetu. Činjenica da još nije prošao niti jedan dan od kada je kampanja pokrenuta bez barem jednog prijavljenog slučaja dovoljno pokazuje koliko je elektroničko nasilje rašireno u Hrvatskoj i da je djeci itekako potrebna naša pomoć“, istaknula je doc. dr. sc.  Lana Ciboci.

 

Stručnjaci iz DKMK-a također upozoravaju da danas gotovo ne postoji škola u Hrvatskoj koja se nije susrela s barem jednim slučajem elektroničkog nasilja. Pokazuju to i podaci istraživanja EU Kids Online provedenog u Hrvatskoj 2017. godine na reprezentativnom uzorku djece u dobi od 9 do 17 godina. Prema rezultatima, gotovo svako treće dijete komuniciralo je na internetu s osobom koju nije upoznalo uživo što pokazuje da djeca nisu svjesna svih opasnosti koje vrebaju na internetu. Pritom je istraživanje pokazalo i da djeca, nažalost, često ne dobivaju primjerenu podršku svojih roditelja. Taj podatak i ne čudi s obzirom da je dvije trećine roditelja u istom istraživanju izjavilo da se djeca bolje služe tehnologijom od njih samih.

 

Kako funkcionira platforma?

Na digitalnoj platformi projekta UHO osobe mogu prijaviti problem te odabrati stručnjaka ili YouTubera čiji savjet žele čuti. Savjet se može zatražiti putem e-pošte i neće se nigdje objaviti, a može se zatražiti i u „Zoni Savjeta“ pri čemu će se poruka osobe objaviti pod željenim odabranim nadimkom. YouTuberi odgovaraju osobama uz pomoć stručnjaka ili se stručnjaci direktno uključuju u komunikaciju, ovisno o ozbiljnosti problema.

 

Smatramo iznimno potrebnim razgovarati s mladima o sigurnosti na internetu i društvenim mrežama. Obzirom da su u doba adolescencije mladi posebno usmjereni na svoje vršnjake, utjecaj influencera je osobito velik. Stoga nam je jako drago da je Wiener osiguranje prepoznalo važnost ove teme te u kampanju uključilo influencere i stručnjake koji odgovaraju na upite mladih. Pristigao nam je već velik broj upita vezanih uz ozbiljne probleme cyberbullinga što nam je pokazalo da postoji velika potreba za ovakvim projektom. Vjerujem da smo platformom UHO pomogli bar jednom dijelu mladih koji svakim danom svjedoče ili su žrtve nasilja na društvenim mrežama”, istaknula je predsjednica Hrabrog telefona Hana Hrpka, prof.

Povijest projekta

Projekt UHO nastavak je nagrađivanog projekta (O)siguran online koji smo pokrenuli 2017. godine s velikim entuzijazmom uz pomoć  partnera i stručnjaka iz Društva za komunikaciju i medijsku kulturu, digitalne agencije Degordian te uz pomoć naših zaposlenika koji su sudjelovali u raznim aktivnostima u sklopu projekta. Cilj projekta je prevencija online nasilja među djecom i mladima te poticanje na pametno i odgovorno korištenje društvenih mreža, izjavila je voditeljica odjela korporativnih komunikacija Wiener osiguranja, Alina Radusin. Prve godine u sklopu projekta organiziran je okrugli stol sa stručnjacima na temu prevencije online nasilja među djecom, održano je dvanaest edukativnih predavanja za roditelje i nastavnike u osnovnim školama diljem Hrvatske te je izdana i edukativna brošura. Uz to, 2018. godine napravljen je upitnik i edukativan video sadržaj za roditelje te znakovi za snalaženje u online svijetu za roditelje i djecu koje možete pronaći na poveznici: https://osiguranonline.hr/.

Izvor: Wiener osiguranje

Kreativni natječaj #Digitalnageneracijapiše

Dragi učenici,

Djeca medija i Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, uz potporu Uniqa osiguranja, organizirali su kreativni natječaj pod nazivom #Digitalnageneracijapiše u kojemu želimo čuti i vaš glas o veoma važnim temama. Budući da pripadate digitalnoj generaciji, želimo čuti od vas kako se snalazite u svijetu društvenih mreža i što one za vas predstavljaju. Zanima nas što mislite o različitim pojavama na društvenim mrežama i kako se s njima nosite.

Svoja razmišljanja možete podijeliti s nama u obliku kratkog eseja na jednu od sljedećih tema:

Pozitivno iskustvo na društvenim mrežama; što sam naučio/la putem YouTubea i društvenih mreža
Negativno iskustvo koje sam doživio/la na društvenim mrežama i kako sam riješio/la taj problem
Kako spriječiti elektroničko nasilje?
Kako odrastati uz utjecaj društvenih mreža i influencera?
Zašto mislim da su influenceri dobra strana društvenih mreža?
Zašto mislim da su influenceri loša strana društvenih mreža?

Esej mora sadržavati minimalno 250 riječi, a maksimalan broj riječi je do 500. Također, molimo vas da esej ima strukturu od uvoda, srednjeg dijela (argumentacije za ili protiv) te zaključka. Svoj esej možete predati na ovoj poveznici https://forms.gle/zGLBzvvQUjyjqDo29 ili u poruci na društvenim mrežama Facebook i Instagram u Word ili PDF formatu.

Za tri najkreativnija i najinovativnija eseja osigurali smo bogate nagrade:

1. Samsung Galaxy Tab A (2019)
2. Fitbit Versa pametni sat
3. MS BUDS bežične slušalice

Pravila kreativnog natječaja možete pronaći ovdje.

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja ili su vam potrebne dodatne upute, javite nam se na info@dkmk.hr ili na društvene mreže Facebook  i Instagram.

Sretno s pisanjem eseja, željno iščekujemo vaše radove!

Djeca medija i Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu

 

 

Budi “Virtualno svoj!”

Zahvaljujući potpori Grada Samobora i Pučkog otvorenog učilišta Samobor, DKMK je započeo s provedbom projekta prevencije nasilja na internetu „Virtualno svoj!“ za sve učenike četvrtih razreda Grada Samobora i njihove roditelje.

U projektu sudjeluju:

OŠ Bogumila Tonija, PŠ Farkaševac, PŠ Mirnovec

OŠ Samobor, PŠ Celine

OŠ Milana Langa – Bregana

OŠ Rude

OŠ Mihaela Šiloboda – Sv.Martin pod Okićem

 

Cilj projekta je educirati djecu i roditelje, a neposredno i učitelje, o elektroničkom nasilju – kako ga prepoznati, koji su oblici, kako se zaštititi i što napraviti kada već dođe do njega.

 

Jeste li znali da je “U edukaciji kvaka za online sigurnog đaka”?

Zahvaljujući potpori Grada Zagreba DKMK je započeo s provedbom projekta „U edukaciji je kvaka za online sigurnog đaka“.

 

Projekt uključuje radionice na temu prevencije elektroničkog nasilja i povećanju sigurnosti na internetu za predstavnike generacija 2., 4., 6. i 8. razreda OŠ Kustošija i OŠ Petar Zrinski. Cilj je potaknuti sudionike da djeluju kao multiplikatori znanja, odnosno da prenesu ostalim učenicima iz svojih razreda što su sve naučili na radionici.

Uz to, učenici koji pokažu interes sudjelovat će u pripremi digitalne brošure koja će sadržavati najvažnije savjete i informacije o tome kako se zaštititi u virtualnom svijetu. Brošura će zbog svojeg digitalnog oblika biti dostupna svim učenicima u Republici Hrvatskoj i šire.

Uz radionice za učenike, u sklopu projekta održat ćemo i predavanja za učitelje i roditelje učenika navedenih škola.

Primarni cilj projekta je osvijestiti problem elektroničkog nasilja koji svakog dana pogađa sve veći broj djece i mladih te djelovati preventivno, odnosno educirati sudionike o načinima zaštite privatnosti u virtualnom svijetu. Sekundarni cilj je da svi sudionici nakon održanih predavanja i radionica sami znaju što poduzeti  ako su izloženi elektroničkom nasilju Obuhvaćanjem triju ključnih skupina – učenika, učitelja i roditelja, stvaramo temelj za prevenciju elektroničkog nasilja u školi i obitelji.

Provedba projekta „U edukaciji je kvaka za online sigurnog đaka“ traje do 31. prosinca 2019. godine.