UHO i dalje sluša i savjetuje žrtve cyberbullinga

Prva digitalna platforma u Hrvatskoj za borbu protiv cyberbullyinga, stranica projekta UHO – Utočište hrabrih online, u svojoj je prvoj fazi rada zaprimila gotovo 500 upita žrtava elektroničkog nasilja.

 

Što je UHO?

Digitalna platforma uho.osiguranonline.hr predstavlja nastavak višegodišnje suradnje Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i Wiener osiguranja u području prevencije elektroničkog nasilja. Osmišljena je kao #nohate zona na kojoj djeca i mladi mogu iznijeti svoj problem vezan za elektroničko nasilje i dobiti savjet stručnjaka Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) koje čine prof. dr. sc. Danijel Labaš, izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj, doc. dr. sc. Lana Ciboci, te magistre komunikologije Katarina Blažina Mukavec i Tina Hrubi. Upiti koji traže psihološku pomoć prosljeđuju se Hrabrom telefonu koji je također partner na projektu.

Korisnici platforme upit mogu poslati privatno, pa će savjet dobiti putem e-pošte, ili javno, pri čemu će se upit korisnika i savjet stručnjaka objaviti na platformi u „Zoni savjeta“. U oba slučaja identitet korisnika ostaje tajan, te se korisnik potpisuje samo željenim nadimkom.

Rezultati prve faze projekta

Tijekom prve faze projekta, odnosno od 15. rujna do 15. prosinca 2019. godine, djecu i mlade su o postojanju platforme informirali YouTuberi i influenceri Bernardo Brenzi, Dennis Domian, Maša Zibar i Veronika Rosandić, te ih pozivali da se pošalju upit u slučaju da trebaju savjet vezan za cyberbulling, a potom su uz pomoć stručnjaka iz DKMK-a odgovarali na njihova pitanja. Pri slanju upita korisnici su mogli odabrati YouTubera čiji savjet žele čuti ili izravan savjet stručnjaka.

U navedenom je kvartalu pristiglo preko 500 poruka, od čega je bilo ukupno 470 upita, od čega ih je čak 88,09% bilo privatno, a svega 11,91% javno. Očigledno se većina djece i mladih, iako anonimno, svejedno ustručava javno govoriti o problemu cyberbullinga, stoga se pokazalo odličnim što je platforma ponudila opciju privatnog slanja upita.

 

Grafikon 1. Vidljivost upita (N=470)

 

Od ukupnog broja upita, čak 75,27% upita poslale su osobe ženskog spola, a 24,73% osobe muškog spola. Za jedan upit nije poznato kojeg je spola osoba koja ga je poslala.

 

Grafikon 2. Spol korisnika platforme (N=469)

Što se tiče dobi korisnika platforme, najviše, gotovo petinu (19,15%) upita, poslali su trinaestogodišnjaci, a u stopu ih slijede dvanaestogodišnjaci sa 17,45% upita i četrnaestogodišnjaci čiji upiti čine 16,38% ukupnog broja upita. S obzirom na to da stvarnu dob korisnika platforme zbog njihove anonimnosti nije moguće potvrditi, valja napomenuti kako postoji mogućnost da su u nekim upitima korisnici namjerno napisali dob koja ne odgovara njihovoj stvarnoj dobi.

 

Grafikon 3. Dob korisnika platforme (N=470)

 

Rezultati o dobi žrtava elektroničkog nasilja izuzetno su zanimljivi budući da je prvo sveobuhvatno nacionalno istraživanje „EU Kids Online“ o medijskim navikama djece na internetu u Hrvatskoj provedeno 2017. godine pokazalo da su elektroničkom nasilju više izložena starija – 6,4% djece u dobi od 12 do 14 godina i 11,8% djece u dobi od 15 do 17 godina, nego mlađa djeca – 4% u dobi od 9 do 11 godina (hrkids.online, 2020.). Moguće je da se razlog ovom odstupanju krije u tome da navedene YouTubere, kojima je većina korisnika slala upite, prati nešto mlađa populacija.

Kada govorimo o mjestu stanovanja korisnika platforme UHO u prvoj fazi njezina rada, po jezicima i narječjima kojima su pisani možemo zaključiti da su upiti pristizali iz čitave Hrvatske, ali i iz susjednih zemalja (Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije).

Tematika upita, odnosno vrste elektroničkog nasilja zbog kojih su se djeca i mladi javljali bile su svekolike, ali najviše se isticao sexting i s njime povezane ucjene i prijetnje kod opće ženske populacije, te vrijeđanje i omalovažavanje na internetu kod mlađe muške populacije.

Javno dostupne upite možete pročitati na platformi UHO – Utočište hrabrih online, a ovdje izdvajamo neke od njih:

„Jedan lik mi se je javio na Instagram da me voli i da želi da se slikam gola, ja sam rekla ne i blokirala ga, no nekako se je opet javio i prijavila sam ga, no ništa ne znači i sada mi je počeo prijetiti tako što je rekao da zna gdje živim i da će mi doći kući i ubit me.“, Laura (15 godina)

„Nemam snap, a pokazao mi je prijatelj iz druge smjene da drugi iz mog razreda stalno stavljaju memove o meni i ismijavaju me. Ako i reportam preko njega, ništa se neće dogoditi, ne znam što da radim. Uživo se još prave ok, ali na snapu i tko zna gdje još su užasni.“, Johnny001 (14 godina)

„Jedan lik mi prijeti da će mi hakirati instagram ako mu se ne slikam gola i da će ga prije hakirati ako ga blokiram ili prijavim nekom, ne znam šta da radim?“, Veliki problem 51662 (12 godina)

„Slala sam bivšem golu sliku i sad žalim, nakon 3 mjeseca od toga me zove i prijeti, ja kući plačem kad me zove jer se bojim… Htjela sam ga blokirati, ali se bojim. Što da napravim? Bojim se… žao mi je što sam takvu glupost napravila…”, Stvarno sam budala… (13 godina)

„Bok Arčer, tvoj sam veliki fan i želim jednog dana biti kao ti streamanje igrica. Problem nisam baš dobar i stalno me vrijeđaju ostali u chatu kad igramo. Isključivao sam chat, ali onda mi fali druženje. Pomogni mi.“, Niko (13 godina)

 

Projekt UHO se nastavlja, a o drugoj fazi možete pročitati više ovdje.

Započela druga faza kampanje UHO.hr

 

 

Utočište Hrabrih Online (UHO), prva digitalna platforma u Hrvatskoj namijenjena dijeljenju iskustava i savjeta o cyberbullingu, od 18. svibnja 2020. ponovno ima aktivnu kampanju. Razloge za ponovo pokretanje kampanje objašnjava doc. dr. sc.  Lana Ciboci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) koje je, uz Hrabri telefon, stručna podrška u sklopu projekta: „Epidemija koronavirusa unijela je brojne promjene u naše živote. Među ostalima, od osobne interpersonalne komunikacije prebacili smo se na virtualnu komunikaciju preko mobitela i računala. Pritom su djeca školske klupe zamijenila online nastavom. Sve navedeno dovelo je do toga da su djeca u protekla dva mjeseca uz internet provodila puno više vremena nego inače, čime su potencijalno bila izložena i većem broju slučajeva i oblika elektroničkog nasilja. Stoga je, možda i više nego ikad, važno podizati razinu svijesti čitave javnosti o ovom problemu s kojim se često susreću djeca već u nižim razredima osnovne škole.“

 

Osim savjetodavne uloge stručnjaka iz DKMK-a i Hrabrog telefona, u projektu sudjeluju oni kojima djeca ponajviše vjeruju, kako je i prethodno pokazala prva faza projekta. Riječ je o njihovim omiljenim YouTuberima i influencerima, jer su upravo od njih tražili savjete što učiniti u različitim neugodnim, ali i opasnim situacijama u kojima su se našli. Ovaj put to su Ema Luketin, Magic Leon, Nika Turković i PvtMole (Neno).

 

Ema Luketin tim je povodom izjavila: „Ovu kampanju smatram jako korisnom jer se cyberbullyingu premalo priča, a vidim ga kao veliki problem koji je prisutan kod mladih ljudi. Dodatan razlog jest činjenica da sam i sama nekoliko godina bila žrtva cyberbullyinga te sudjelovanjem u projektu želim pomoći mladima da osvijeste ovaj problem te ih potaknuti da budu najbolja verzija sebe.“  Slaže se s njom i Magic Leon: Kao influencer, često se susrećem s negativnom stranom interneta koja me često iznenadi svojom brutalnošću. Zato mi je drago što imam priliku biti dio ovog projekta jer ako pomognemo makar jednoj osobi, znači da smo napravili dobar posao.“

 

Kako funkcionira platforma?

Platforma UHO je #nohate zona gdje djeca i mladi mogu prijaviti problem te odabrati stručnjaka ili YouTubera čiji savjet žele čuti. Odgovor se može zatražiti putem e-maila i tada se neće nigdje objaviti, a može se zatražiti i u „Zoni Savjeta“ pri čemu će se poruka osobe objaviti pod odabranim nadimkom. YouTuberi odgovaraju osobama uz pomoć stručnjaka ili se stručnjaci direktno uključuju u komunikaciju, ovisno o ozbiljnosti problema.

 

Direktorica marketinga i korporativnih komunikacija Wiener osiguranja Alina Radusin izjavila je: „Jako smo zadovoljni učinkom prve faze kampanje te smo i sada prepoznali potrebu da se obratimo djeci i mladima, uzimajući u obzir činjenicu da su u doba kućne izolacije puno više na internetu i izloženi komunikaciji na društvenim mrežama. Ono što ovu kampanju čini jedinstvenom jest činjenica da je okupila ključne dionike koji na ravnopravan, otvoren i stručan način mogu razgovarati s djecom i mladima o opasnostima nasilja na internetu, osigurati da ih djeca zaista čuju te da prepoznaju, prijave ili potraže savjete vezane uz cyberbulling.“

 

Rezultat prve faze kampanje

Prva faza kampanje provedena je u studenom i prosincu 2019. U tom periodu pristiglo je više od 500 upita. Rezultati su pokazali kako su najčešći oblici nasilja među djecom mlađe dobi isključivanje iz grupa za dopisivanje te vrijeđanje u različitim grupama, dok se starije generacije najčešće suočavaju sa sekstingom i posljedicama slanja intimnih fotografija osobama suprotnoga spola. Najviše je upita pristiglo od djece u dobi od 12 do 14 godina, a 75 posto poruka poslale su osobe ženskog spola.

 

Kampanja je nagrađena i nizom nagrada struke. Na posljednjem natjecanju MIXX ovogodišnjih Dana komunikacija, projekt UHO je osvojio nagradu za najbolju Brand Awareness kampanju, dok je prije samo nekoliko dana osvojio nagradu kao najbolja društveno odgovorna kampanja natjecanja Grand PRix Hrvatske udruge za odnose s javnošću.

 

Izvor: Wiener osiguranje

#stop(e)nasilju započinje kroz webinare

Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu zahvaljujući potpori Agencije za elektroničke medije započelo je s provedbom projekta #stop(e)nasilju čiji je primarni cilj edukacija sudionika – djece, učitelja i roditelja – o elektroničkom nasilju, njegovim karakteristikama, s posebnim naglaskom na načine prevencije od (e)nasilja.

Uz predavanja namijenjena učenicima, roditeljima i učiteljima osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, projekt uključuje i održavanje pet webinara – online edukacija za sve zainteresirane odgojno-obrazovne djelatnike. Predavanja zbog trenutne situacije nismo u mogućnosti održavati, ali zato se u potpunosti posvećujemo online edukacijama.

Webinare će održavati članovi DKMK-a putem platforme Click Meeting svaka dva tjedna s početkom u 12:00 sati, prema sljedećem rasporedu:

3. travnja – sva mjesta popunjena,
17. travnja – sva mjesta popunjena,
30. travnja – prijave započinju 27. travnja,
15. svibnja – prijave započinju 12. svibnja
29. svibnja – prijave započinju 26. svibnja.

Svih pet webinara bavit će se istom temom, odnosno elektroničkim nasiljem i njegovom prevencijom. Svi webinari su sadržajno isti, ali smo ponudili veći broj termina kako bi svi zainteresirani dobili priliku za sudjelovanje. 

Prijave su obvezne zbog ograničenog broja sudionika te za svaki od webinara one započinju tri dana prije njegovog održavanja. Prijave se vrše isključivo slanjem osobnih podataka na mail webinari@dkmk.hr.

Nakon održavanja webinara, svim sudionicima ćemo poslati potvrde o sudjelovanju na njihov zahtjev.

 

Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu u 2018. i 2019. godini održalo je devet webinara za više od 800 zadovoljnih sudionika.

 

EU Kids Online 2020: DJECA U VIRTUALNOM OKRUŽENJU

Nova europska studija o djeci i internetu u 19 zemalja

 

Povodom Dana sigurnijeg interneta (11. veljače) objavljen je  novi izvještaj EU Kids Online 2020: Rezultati istraživanja iz 19 zemalja (EU Kids Online 2020: Survey results from 19 countries), koji pokazuje rizike i prilike koje internet pruža djeci u Europi. Istraživanje je provedeno u razdoblju od jeseni 2017. do ljeta 2019. u 19 europskih zemalja na uzorku od 25.101 djece.

 

Neki rizici se percipiraju i kao pozitivni i kao negativni

 

Ovo europsko istraživanje mapiralo je iskustva djece u dobi od 9 do 16 godina (u nacionalnom izvještaju u Hrvatskoj su istraživanjem obuhvaćena djeca u dobi od 9 do 17 godina), uključujući elektroničko nasilje, gledanje štetnog sadržaja na internetu, zloupotrebu podataka, pretjeranu upotrebu interneta, seksting i upoznavanje nepoznatih osoba na internetu. Istraživači tvrde kako online aktivnosti ne mogu biti uvjerljivo definirane niti kao općenito pozitivne niti kao općenito negativne, već učinci neke online aktivnosti mogu imati pozitivne posljedice na jedno, a negativne na drugo dijete. Jedan od takvih primjera je susretanje osoba koje su djeca prethodno upoznala samo preko interneta. Između 5% djece u Francuskoj i 25% u Srbiji najmanje se jednom susrelo s osobom koju su prethodno poznavali samo preko interneta. Za većinu djece s takvim iskustvom susretanje novih osoba bilo je pozitivno i uzbuđujuće. Između 52% (Slovačka) i 86% (Rumunjska) djece koja su se uživo susrela s osobom koju su prije toga poznavali samo putem interneta, bilo je sretno zbog tog susreta. S druge strane, za drugu djecu to je iskustvo moglo uzrokovati stres i potencijalno štetni događaj. U većini zemalja manje od 5% djece izjavilo je kako su nakon takvih susreta bili blago ili vrlo uzrujani.

 

Pomanjkanje potpore učitelja i stručnjaka

 

Između 7% (Slovačka) i 45% (Malta) djece izjavilo je kako su bili uznemireni nečime što su vidjeli na internetu u godini koja je prethodila istraživanju. Među njima je bilo najviše djece koja su izjavila da su takvi događaji bili povremeni ili su se dogodili nekoliko puta godišnje. Upitani kako su se nosili s negativnim iskustvima, većina je izjavila kako su o događaju razgovarali s roditeljem ili prijateljem ili oboma, no rijetko su se povjeravali učiteljima ili stručnjacima koji bi im trebali pomoći u tom području. Nadalje, između desetine i četvrtine djece izjavilo je kako nikada ili gotovo nikada nisu primili savjet o sigurnosti na internetu od roditelja, učitelja ili drugih osoba. U Hrvatskoj, kad se u obzir uzmu svi dionici, čak 96% djece barem ponekad dobiva savjete o sigurnom korištenju interneta od roditelja, nastavnika i prijatelja. Treba istaknuti i da nakon negativnih iskustava na internetu, većina djece u Hrvatskoj najčešće razgovara s roditeljima. Slični su rezultati zabilježeni i u Francuskoj i Estoniji. S druge strane, u Češkoj, Norveškoj, Poljskoj, Slovačkoj, Španjolskoj i Srbiji najčešće razgovaraju s prijateljima.

 

U odnosu na djecu u ostalih 18 država, djeca u Hrvatskoj najrjeđe se suočavaju sa zlouporabom osobnih podataka. U Hrvatskoj, Španjolskoj, Norveškoj, Poljskoj i Srbiji dječaci češće od djevojčica prijavljuju elektroničko nasilje. Kao i u većini drugih država, i u Hrvatskoj kontakte s nepoznatim osobama na internetu češće ostvaruju starija djeca te češće dječaci od djevojčica.

 

Dok je u Češkoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Srbiji 30% i više djece primilo poruke seksualnog sadržaja, u Hrvatskoj, Italiji, Slovačkoj i Estoniji s takvim se sadržajima susrelo 10% i manje djece. U Hrvatskoj je 2% djece poslalo ili objavilo poruku seksualnog sadržaja. Primjerice, u Njemačkoj je takve sadržaje poslalo ili objavilo 18% djece.

 

Za više informacija

 

Izvještaj EU Kids Online 2020: Rezultati istraživanja iz 19 zemalja donosi nove i dublje uvide i razumijevanje u online živote suvremene djece te kakve su razlike zabilježene diljem Europe.

 

Cjeloviti izvještaj dostupan je ovdje. 

 

U Hrvatskoj je istraživanje provedeno uz pokroviteljstvo Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), a glavni su partneri Agencija za elektroničke medije i Hrvatski Telekom. Ostali partneri su: OŠ Većeslava Holjevca (Grad Zagreb), Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), Centar za nestalu i zlostavljanu djecu/Centar za sigurniji internet (CSI). Projekt podupiru Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. U nacionalnom istraživanju sudjelovalo je 1.017 djece u dobi od 9 do 17 godina te onaj roditelj koji ima više uvida u prakse djeteta na internetu. Dok se u komparativnom izvješću 19 europskih država nalaze podaci o online iskustvima djece u dobi od 9 do 16 godina, u nacionalnom izvješću koje je dostupno na http://hrkids.online/prez/EUKidsOnlineHRfinal.pdf nalaze se podaci koji se odnose na djecu od 9 do 17 godina u Hrvatskoj.

Nalazi hrvatskog dijela istraživanja ukazuju na potrebu edukacije i podučavanja djece i mladih o njihovoj sigurnosti i mogućim rizicima. Osnovni cilj edukacije je potpora djeci i mladima kako bi što ranije i što uspješnije naučili kontrolirati sadržaje s kojima se susreću na internetu, te kako bi se znali snaći u njima potencijalno neugodnim i uznemirujućim situacijama.

 

EU Kids Online je međunarodna istraživačka mreža. Njen cilj je povećanje znanja o prilikama, mogućnostima, rizicima i sigurnosti europske djece online. Mreža koristi više metoda mapiranja online iskustava djece i roditelja, u dijalogu s akterima na europskoj razini. Mreža EU Kids Online je uspostavljena kao primarni izvor visoko kvalitetnih, neovisnih i obuhvatnih informacija koje podupiru  bolji i sigurniji internet za djecu diljem Europe. U ovome trenutku mreža ima suradnike u 30 zemalja, integrirajući istraživačku ekspertizu iz više disciplina i metodoloških usmjerenja. Mreža je sagradila konstruktivno partnerstvo s vladinim tijelima, medijima, industrijom, donositeljima i provoditeljima odluka i edukatorima  na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini. Njeni rezultati i izvještaji se široko koriste u izjavama na razini javnih politika, koje su do sada poslužile za pokretanje brojnih inicijativa koje ciljaju na poboljšanje online iskustava djece.

 

Za više informacija o rezultatima hrvatskog dijela istraživanja EU Kids Online projekta molimo posjetite http://hrkids.online/.

 

 

 

 

 

Održane prve radionice u projektu “Izrazi se medijima i emocijama”

Ovoga tjedna smo započeli s provedbom radionica u sklopu projekta “Izrazi se medijima i emocijama” koji podupire Zaklada Hrvatska za djecu.

Radionice otvorenog tipa – jednu za djecu uzrasta 5 do 7 godina, a drugu za djecu od 8 do 10 godina –  provodit ćemo od siječnja do svibnja, svakog zadnjeg tjedna u mjesecu. Na radionicama nam se mogu pridružiti sva zainteresirana djeca uz prethodnu najavu na info@dkmk.hr zbog ograničenog broja mjesta.

 

 

Kako nam je bilo na ovotjednim radionicama pogledajte u nastavku.

 

 

Projekt “Izrazi se medijima i emocijama” Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu provodi od listopada 2019. do rujna 2020. godine.

Primarni cilj projekta je primjenom medijskog i emocionalnog odgoja povećati razinu medijske i emocionalne pismenosti i socijalnih vještina te time pridonijeti socijalnoj uključenosti djece u društvo, prevenciji (elektroničkog) nasilja među djecom te povećanju sigurnosti i odgovornosti u virtualnom svijetu. Sekundarni cilj projekta je potaknuti djecu na stvaralaštvo i na međusobno dijeljenje  stečenog znanja. Također, projektom želimo stvoriti kritički osviještene korisnike koji će promišljati o medijskim sadržajima koji im se nude.

 

#DIGITALNAGENERACIJAPIŠE ima dobitnike!

Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, uz potporu Uniqa osiguranja, organiziralo je kreativni natječaj pod nazivom #digitalnageneracijapiše u kojem smo poticali učenike i učenice od 13 do 17 godina da s nama podijele svoja razmišljanja i iskustva, u obliku kratkog eseja, na jednu od sljedećih tema:

Pozitivno iskustvo na društvenim mrežama; što sam naučio/la putem YouTubea i društvenih mreža
Negativno iskustvo koje sam doživio/la na društvenim mrežama i kako sam riješio/la taj problem
Kako spriječiti elektroničko nasilje?
Kako odrastati uz utjecaj društvenih mreža i influencera?
Zašto mislim da su influenceri dobra strana društvenih mreža?
Zašto mislim da su influenceri loša strana društvenih mreža?

 

Kreativni natječaj trajao je od 15. studenog do 15. prosinca, a odlukom Predsjedništva DKMK-a, prva tri mjesta su osvojili:

  1. mjesto – Digitalna generacija – Lara  (Samsung Galaxy Tab A) 
  2. mjesto – Zašto mislim da su influenceri dobra, ali i loša strana društvenih mreža? – Tia Auguštan (Fitbit Versa pametni sat)
  3. mjesto – Zašto mislim da su influenceri loša strana društvenih mreža? – Marko Lednicki (MS BUDS bežične slušalice)

 

Čestitamo dobitnicima i zahvaljujemo svim vrijednim sudionicima koji su poslali svoje prijave, vaše mišljenje nam je važno i zaista cijenimo što ste ga podijelili s nama!

Snažniji smo zajedno! Civilni, javni i privatni sektor u borbi protiv elektroničkog nasilja

Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, uz potporu Grada Zagreba, organiziralo je 6. prosinca okrugli stol pod nazivom Snažniji zajedno! Dionici prevencije elektroničkog nasilja. Događaj se održao u Tribini Grada Zagreba, a okupilo se više od 50 stručnjaka, odgojno-obrazovnih djelatnika, predstavnika medija i ostala zainteresirana javnost.

Na okruglom stolu sudjelovali su Romana Galić, pročelnica Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba,  Danijel Labaš, predsjednik Društva za medijsku i komunikacijsku kulturu, Tomislav Filić, ravnatelj OŠ Augusta Harambašića iz Zagreba,  Katarina Filipović iz Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji iz Ministarstva unutarnjih poslova, Ana Raguž, psihologinja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba te Alina Radusin, voditeljica korporativnih komunikacija Weiner osiguranja. Okrugli stol je moderirao Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti i potpredsjednik DKMK-a.

Prof. Danijel Labaš, na početku okruglog stola predstavio je projekte i aktivnosti DKMK-a te istaknuo kako je Grad Zagreb u ovoj godini postao jedan od glavnih podupiratelja rada Društva, te je predstavio projekt Razmisli prije nego klikneš! u sklopu kojega je i organiziran ovaj okrugli stol. Labaš je zahvalio i ostalim donatorima i svima koji su prepoznali važnost rada DKMK-a među kojima su i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, Agencija za elektroničke medije, Grad Velika Gorica, Grad Samobor, POU Samobor, Uniqa osiguranje, Wiener osiguranje i Zaklada Hrvatska za djecu. Kroz projekte medijske pismenosti i volonterski angažman svih članova, do sada je održano više od 1 000 predavanja i radionica za više od 25 000 sudionika diljem Hrvatske. „Bez naših partnera sve ovo bilo bi nemoguće. Posebno je važno napomenuti da naši volonteri vrijedno rade i cijeli ovaj teret stoji na njihovim leđima, na što smo iznimno ponosni“ – dodao je Labaš.

Ana Raguž iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba upozorila je da je u današnjem stvarnom i virtualnom svijetu puno nasilja, te dodala da je „nasilje nasilje neovisno kojim se kanalom događa.“ Možda ga i nema više nego radnije, ali se srećom više prepoznaje, premda često ne djelujemo preventivno nego „na teren idemo kada se nešto dogodi“, što bi trebalo promijeniti.

„Raditi na našem odnosu i poštivati odluke i struku drugih institucija iznimno je važno. Pravovremenom reakcijom, ali i uzajamnim poštovanjem možemo postići puno više“ – izjavio je ravnatelj OŠ Augusta Harambašića Tomislav Filić i dodao kako je „upravo rad na boljem međusobnom odnosu i komunikaciji ključ.“ Filić je istaknuo primjer OŠ Augusta Harambašića koja svake godine održava tribinu na kojoj sudjeluju učitelji i roditelji i tako zajedno uče i raspravljaju o aktualnim temama, među kojima se našla i medijska pismenost. Također, rekao je kako njegova škola već godinama surađuje s Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu i tu suradnju planiraju i nastaviti.

Kristina Filipović iz Ministarstva unutarnjih poslova naglasila je kako tim stručnjaka iz odjela kibernetičkog kriminala vrlo efikasno radi na rješavanju slučajeva elektroničkog nasilja. Istaknula je važnost čuvanja dokaznog materijala: „jedan screenshot koji se nama čini beznačajnim, može biti krucijalan. Zato treba potaknuti djecu da razgovaraju o problemu i ni slučajno ne brišu poruke, što se često zna dogoditi. Bilo kakva poruka, izjava ili detalj može nam dati nevjerojatnu količinu dokaznog materijala kada je riječ o kibernetičkom kriminalu.”  Policija je 2013. godine pokrenula aplikaciju Red Button, nastavila je Filipović, kako bi oni koje je sram ili strah osobno nešto prijaviti,  mogli to učiniti putem interneta. Do sada je zaprimljeno više od 2 600 prijava, od čega je gotovo 2 000 neutemeljenih, odnosno onih po kojima se nije dalje postupalo.

Romana Galić je istaknula kako je njezina uloga trostruka, odnosno da može o ovoj temi govoriti iz više perspektiva – pročelnice Ureda, predstavnice Grada te one roditelja. Galić je više puta istaknula kako iz vlastitog iskustva, odnosno uloge roditelja, zna koliko je često elektroničko nasilje među djecom te da je ono zaista jedan od gorućih problema današnje mladeži. Ističe kako je mnogo vrijednih projekata udruga te da se Grad trudi svima dati potporu, koliko god financijske mogućnosti to dopuštaju, jer su u Gradu svjesni da se suradnjom s udrugama postižu mnogi vrijedni ciljevi koje uredi Grada sami ne bi mogli postići. U tom se kontekstu rad različitih gradskih tijela nadopunjuje s radom udruga civilnoga društva, zaključila je Romana Galić.

Alina Radusin iz Wiener osiguranja predstavila projekt (O)siguran online na kojem Društvo sudjeluje kao partner već nekoliko godina. Kao nastavak projekta ove godine je pokrenuta platforma UHO.hr na kojoj se djeca mogu obratiti stručnjacima ili omiljenim youtuberima za pomoć kod problema vezanih uz elektroničko nasilje. Iza svakog odgovora kojeg daje youtuber, stoje stručnjaci iz DKMK-a i Hrabrog telefona koji odobravaju odgovore, odnosno brinu se da djeca dobiju pravilne upute, prilagođene naravi pitanja. „Cilj je da se influenceri i youtuberi pridruže i pomažu djeci uz povratnu pomoć stručnjaka. Od pokretanja ove interaktivne platforme na kojoj dijete može anonimno zatražiti pomoć pa sve do sada, dobili smo više od 500 upita, što je premašilo sva naša očekivanja“ – izjavila je Radusin. „Nevjerojatna je dubina povjerenja koju dijete gaji prema svom influenceru i zato smo to odlučili pozitivno iskoristiti“ – zaključila je.

U raspravu su se uključili i sudionici okrugloga stola  iz publike među kojima su se istaknuli Višnja Biti, dugogodišnja voditeljica i urednica radijskog programa, koja je navela kako se i sama već godinama bavi temom medijske pismenosti kroz radijske emisije i održavanje edukacija za djecu i roditelje. “Kao novinarka sam se posvetila upravo ovakvim temama i cijeli moj rad i opus usmjeren je ka tome. Zato mi je jako drago doći na ovakve manifestacije i vidjeti mlade ljude koji doista čine promjenu” – istaknula je Biti.  Dodala je kako je obrazovanje novinara, ali i drugih kadrova ključno.  “Trebamo prepoznati kako tražiti kvalitetan medijski sadržaj nevezano za medij. Bio to radio, tisak ili televizija, naučimo našu djecu kako pronaći kvalitetan sadržaj i definirajmo što je to neželjeni sadržaj, kako bi se djeca znala nositi s onim što vide i dožive na internetu. A da bismo takvo znanje prenijeli njima, potrebno je najprije nama” – dodala je.

Urednik direktno.hr-a Ivica Zadro iz novinarske je perspektive govorio o potrebi medijskog odgoja i pismenosti, te je upozorio da u „medijima ne postoji praksa, nego se ona stvara u hodu, što je loše“, te da bi novinarima koji izvještavaju o djeci, posebno o tragičnim događajima, često rado postavio pitanje: „Zašto niste malo pričekali? Zašto ste sve tako brzo objavili?“, jer brzina vrlo često dovodi do površnosti i pogrešaka. Sudionici su se složili kako je prevencija, odnosno edukacija najbolji oblik obrane od elektroničkog nasilja, ali nužno je poduzeti brojne mjere kako bi prevencija bila učinkovita. Pogrešno je pretpostaviti da učitelji hrvatskog jezika trebaju biti ti koji će u školama preuzeti obvezu provođenja programa medijske pismenosti, jer niti oni nisu za to educirani, istaknuo je ravnatelj Filić. Koordinatorica projekata udruge Alternator, Katarina Ivče Farnell rekla je kako su nužne edukacije za roditelje jer su djeca mnogo vičnija u upotrebi medija od samih roditelja. Filić je nastavio i još jednom naglasio kako je nužna suradnja i rad na odnosima između učitelja i roditelja, jer je povjerenje i zajednički rad temelj svega.

Zatvarajući skup u ime našega Društva Igor Kanižaj još je jednom zahvalio svima na sudjelovanju i na zauzimanju za medijski odgoj i medijsku pismenosti, član Društva Dominik Janović potaknuo na stvaranje „timova djece koji će pomagati djeci“ iz vršnjačke perspektive, a Danijel Labaš pozvao sve da i dalje budu svjesni važnosti projekata koje ostvaruju zajedno nadopunjujući jedni druge.