Rupert Murdoch, iako nije najbogatiji medijski magnat današnjice, svakako je jedan od najutjecajnijih i najpoznatijih. I dok ga neki smatraju najvećim medijskim vizionarom našeg vremena, drugi pronalaze samo negativne epitete o njegovom djelovanju na poslovnoj sceni.

U svakom slučaju, Rupert Murdoch svojim je načinom vođenja medijskog koncerna okrenuo svijet medija naglavačke, isključivo se bazirajući na komercijalne interese kroz bespoštednu borbu za profitom. Kao produkt njegove želje za kontroliranjem cjelovitog medijskog tržišta, isplivali su nebrojeni skandali zbog kojih je danas Murdoch, kao i njegov koncern, na lošem glasu. No, gledano s druge strane, njegova karizma, stalna ulaganja u razvoj medija i velika ljubav prema novinarstvu zadržali su ga tu gdje danas je, na samom vrhu najvažnijih medijskih ličnosti 21. stoljeća.

News Corporation – medijsko carstvo Ruperta Murdocha

Još od davne 1952. i trenutka kada je od svog oca naslijedio dvije novine, ovaj australsko-američki medijski magnat zapanjuje svjetsku javnost svojim poslovnim uspjesima. Kupovanjem američkih, australskih i britanskih publikacija, uključivanjem u televizijski posao te širenjem svojeg medijskog utjecaja na globalnoj razini, Murdoch je uspio izgraditi News Corporation, koji se 2013. godine podijelio i danas se ovdje radi o dva odvojena carstva, 21st Century Fox koji je naslijedio emitiranje medijskih kanala starog News Corporationa i News Corp, koji se bavi isključivo novinarstvom i izdavaštvom.

News Corporation bio je jedan od najvećih medijskih koncerna na svijetu, s oko 800 tvrtki u više od 50 zemalja svijeta te je zapošljavao oko 36.000 radnika, a njegov godišnji promet u 2010. godini iznosio je vrtoglavih 33 milijardi američkih dolara. U Murdochovom vlasništvu su tada bili, među ostalima, britanski listovi The Times, The Sunday Times i The Sun, najuspješniji svjetski ponuđač pay-tv-a BskyB, američki listovi Wall Street Journal i New York Post, američka nacionalna TV mreža Fox News, filmski studio 20th Century Fox, izdavačka kuća HarperCollins Publishers te australski The Australian.

Murdoch je također aktivan i na azijskom, latino-američkom te europskom tržištu gdje preko svojih tvrtki-kćeri uspješno razvija digitalni sustav distribucije i sustav pay-tv.

Murdochovo “carstvo skandala”

Kada je riječ o medijskim sadržajima, Murdoch se isključivo povodi za čistim komercijalnim interesima. Medijski sadržaji koje producira njegov koncern često nemaju nikakvih kulturnih težnji i to se najviše odražava u žutilu većine njegovih listova. Upravo zbog toga medijski kritičari konstantno optužuju Murdochov način obrađivanja informacija koji se svodi na jednostavni recept: dodaj malo senzacionalizma, ponovi laž nekoliko puta, pomiješaj s propagandom i kao rezultat dobiješ čitanu „vijest“. Kap koja je prelila čašu i skoro uništila Murdochovo carstvo je tzv. afera Rupertgate, skandal koji se razrješavao jedno desetljeće i koji je uključivao više od stotinu novinara te četiri tisuće javnih osoba i civila, sve redom žrtava neetičnih i ilegalnih načina prikupljanja informacija od strane urednika i novinara Murdochovog britanskog tabloida News of the World. Iscrpna istraga dokazala je kako je u tom tabloidu prisluškivanje telefona poznatih osoba, političara, pa čak i članova kraljevske obitelji postala uobičajena praksa. Nakon otkrivanja skandala, pitanje novinarske etike i granica javnog interesa postali su nezaobilazna tema u svim britanskim, ali i svjetskim medijima. Rezultat skandala bilo je zatvaranje 168 godina stare publikacije, slanje u zatvor stotinjak ljudi upletenih u aferu i gubitak posla za dvjestotinjak zaposlenih novinara News of the Worlda.

No, to nije jedini skandal koji je potresao Murdochovo medijsko carstvo. U SAD-u su godinama trajale optužbe da je njegova televizijska mreža Fox News kroz pristrano izvještavanje postala javno glasilo konzervativne republikanske stranke, dok je 2008. u Europi izbio skandal oko Wall Street Journal Europe, također u vlasništvu Ruperta Murdocha, koji je obmanjivao javnost i oglašivače kroz prikazivanje vlastite naklade većom nego što to ona zapravo jest. Kao šlag na tortu, sigurno će vas zaintrigirati i informacija da je sredinom 1980-ih Murdoch dospio na sve svjetske liste najomraženijih poslodavaca, nakon što u novoizgrađenoj tiskari u Wappingu nije zaposlio niti jednog radnika učlanjenog u tiskarske sindikate. Bez posla je tog dana ostalo više od 5.000 ljudi.

2019. godine u kinima diljem svijeta pojavio se film Bombshell koji se bavio temom seksualnog uznemiravanja u Fox Newsu, a 2016. godine pokrenute su i prve sudske tužbe na tu temu. Zbog tog skandala je Roger Ailes, direktor Fox Newsa smijenjen. I sam Ailes je zanimljiva ličnost, savjetovao je desno orijentirane političare, uključujući Nixona i trenutnog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a mnogi su za njega tvrdili da se koristi taktikama zastrašivanja u vođenju posla. Bivši zaposlenici Foxa optužili su ga da je koristio potajno postavljene nadzorne kamere u uredu kako bi ih kontrolirao.

Međutim, Rupert Murdoch, uz sve svoje mane i skandale i dalje uspijeva očuvati svoje mjesto pri vrhu ljestvice najutjecajnijih medijskih magnata današnjice. Iako je izgubio velik broj dioničara i oglašivača zbog svojeg kontroverznog načina upravljanja „carstvom skandala“, njegova moć u medijskom svijetu i dalje je ogromna.

Medijski divovi = medijska stvarnost?

Svi ti skandali i političke intrige u koje se Murdoch konstantno upliće, proizlaze iz njegove težnje za kontrolom cijelog svjetskog medijskog tržišta i zgrtanjem profita s kojim dodatno ojačava svoju moć. No, profit se ne ostvaruje kvalitetnim novinarstvom, etikom ili nemiješanjem u politiku. Najveći profit se, u novinarstvu vođenim liberalno-kapitalističkim idejama, ostvaruje upravo na način na koji ga je Murdoch ostvario sa svojim koncernom. Kada imaš političku podršku i kapital, sve što preostaje je konstantno ulaganje u medije (televizijske programe, knjige, novine) i distribucijske kanale (kabelske sustave, satelite, internet, nakladničke kuće). Na taj način ostvaruju se glavni preduvjeti za oživljavanje misli vodilje svih medijskih magnata – biti vlastiti distributer svojeg programa. Stoga ne čudi da su komercijalne televizije diljem svijeta većinom u vlasništvu istih medijskih koncerna.

Takvo okrupnjivanje medija i koncentracija vlasništva stvara medijske divove koji grananjem poslova na različite sadržaje pospješuju korporativno-kapitalistički sustav vođenja medija. Prkošenje prema tradicionalnom vođenju medija, na štetu tradicionalnih rivala donijelo je Murdochu ogromno medijsko carstvo koje vodi pod svojim standardima poslovanja: „Ne odgovaram nikome osim javnosti. Javnost mi kaže što želi, a ja im to omogućim. Da javnost ne želi golotinju, ja je ne bih ni objavljivao. Žalite se javnosti, ne meni.“ I sam svjestan promjena koje se događaju na medijskoj sceni, Murdoch je prije nekoliko godina i sam izjavio u intervjuu za Fox Bussines Network, da se polako bliži dan u kojem „nećemo imati papire, tinte i tiskare zbog drugačijih potreba nove generacije koja ne prihvaća tradicionalno, tiskano izdanje novina“. Je li ta Murdochova misao vizionarska ili dolazi kao individualna potreba za još većim profitom? Vjerojatno i jedno i drugo. Međutim, Murdochovi interesi u sferi digitalnog novinarstva nas moraju potaknuti na razmišljanje. Isto kao što televizija nije izgurala radio, niti internet televiziju, tako niti digitalno novinarstvo neće izgurati tradicionalno novinarstvo. Ili barem ne bi trebalo.

 

 

Autor:

Filip Mott, 20. siječnja 2014.

 

Ažurirala:

Irena Domitrović, 5. travnja 2020.

 

Fotografija:

http://bit.ly/KpgWMP

 

Izvori:

Kunczik, M., Zipfel, A. (2006.) Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert,

http://blogs.reuters.com/mediafile/2011/07/07/rupert-murdochs-global-empire/

http://blogs.reuters.com/mediafile/2009/06/08/murdoch-on-newspapers-and-other-things/