U Hrvatskom saboru održana tematska sjednica pod nazivom „Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta“

Saborska Raspravan

Na inicijativu pravobraniteljice za djecu u povodu Dana sigurnijeg interneta (11. veljače) danas je u Hrvatskome saboru održana tematska sjednica pod nazivom „Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta“. Sjednicu su zajednički organizirala tri Saborska odbora: Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu te Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora. Sjednici su, osim stručnjaka u području medijske pismenosti, političara i predstavnika Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, prisustvovali i Zrinka Vrabec Mojzeš, savjetnica predsjednika Josipovića, Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje te dekan Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivan Prskalo.

Na početku sjednice nazočnima se obratila pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić. Naglasila je kako su u današnje vrijeme djeca toliko uronjena u medije i medijske sadržaje da im je medije nemoguće braniti, ali da je zadaća roditelja i odgojnih ustanova da ih obrazuju za korištenje medija. Ured pravobraniteljice zalaže se za uvođenje odgoja za medijsku pismenost u sve razine obrazovanja kako bi se time spriječila pogrešna upotreba medija, a posebice nasilja putem novih medija koje je danas sve više prisutno. Dodala je i da se  zaštita djece u svijetu medija i interneta manifestira kroz dobar i stručan kurikulum, kroz istraživanja ovog područja, obrazovanje i stručno usavršavanje učietlja te primjenu već postojeće dobre inozemne prakse.

Profesor Gvozden Flego, član odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, ističe kako je vrlo bitno uvesti obrazovanje za medijsku pismenost kako u školske, tako i u nacionalne kurikulume obrazovanja. Napominje i kako postoji zabrinjavajuća razina medijske nepismenosti među učenicima osnovnih i srednjih škola. Mirela Rašić iz predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj u svom se izlaganju ukratko osvrnula na stajališta Europske komisije o medijskoj pismenosti i zaštiti prava djece. Naglasila je da Europska komisija posvećuje veliku pozornost zaštiti djece što se manifestira u pravnoj stečevini Europske unije.

Docent Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti i potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) održao je izlaganje na temu „Medijska pismenost u EU i RH. Mogućnosti i prijetnje. Istaknuo je kako je ovo prvi put u povijesti Republike Hrvatske da se održava sjednica o medijskoj pismenosti koju organiziraju tri Saborska odbora. „Hrvatska je na konferenciji ekspertnog tima za medijsku pismenost u Bruxellesu uočena kao primjer drugim državama članicama zato što je jedina na poticaj pravobranitelja za djecu odnosno pravobraniteljice za djecu uspjela organizirati tematsku sjednicu tri saborska odbora u parlamentu“, dodaje. Ističe kako je u provođenju obrazovanja za medijsku pismenost bitna odlučnost, a ne novac kao što to svi vole reći. Jedan od najvećih problema u opismenjavanju djece u Hrvatskoj predstavlja mali broj udžbenika iz medijskog odgoja. Naglasio je i da prema istraživanju DKMK-a i IPSOS Pulsa, 62 posto hrvatskih građana smatra da je uvođenje obrazovanja za medijsku pismenost u školama potrebno. Također je napomenuo i kako je Hrvatska jedina članica Europske unije u kojoj se provodi projekt obrazovanja za medijsku pismenost koji se kod nas provodi kroz projekt Djeca medija u organizaciji DKMK.

Završno izlaganje prije rasprave održala je Lidija Kralj, učiteljica iz Osnovne škole Veliki Bukovec. Osnovna škola Veliki Bukovec nositeljica je jedinog projekta Europske unije u Hrvatskoj koji se bavi obrazovanjem za medijsku pismenost. Projekt se provodi pod nazivom „Sigurnost djece na internetu“ u suradnji s četiri škole. Neki od ciljeva tog projekta su: razvoj i primjena školskog kurikuluma o sigurnosti djece na internetu u sklopu Hrvatskog klasifikacijskog okvira, podizanje razine svijesti učenika, učitelja i roditelja za pitanje dječje sigurnosti na internetu te poboljšanje obrazovne vještine učitelja za poučavanje usmjereno učenicima. Kralj je upozorila na sporost institucija u Republici Hrvatskoj kad je u pitanju ostvarivanje suradnje: „Jednim mailom smo uspostavili suradnju s  Child Exploitation & Online Protection Centreom u Velikoj Britaniji dok je u Hrvatskoj to nemoguće!“

Tijekom rasprave izrečeno je mnogo različitih stavova o načinima uvođenja medijske pismenosti u osnovne i srednje škole pa i u obrazovanje učitelja i nastavnika. No, ipak svi se slažu oko jednoga – obrazovanje za medijsku pismenost u 21. stoljeću u Hrvatskoj je nužno. Sjednicu je zaključila pravobraniteljica iznoseći preporuke koje su, potaknuti potrebama djece i pozitivnim europskim primjerima, zajednički napisali: Ured pravobraniteljice za djecu, Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu i OŠ Veliki Bukovec.

 

Autor: Ivan Nekić

Fotografija: Ines Jurković (DKMK)