Prije gotovo dvije godine, kada su američki predsjednički izbori bili aktualni, idiom fake news ili lažne vijesti dobio je svojih 15 minuta slave iako je taj izraz bio poznat i prije. Nakon što je Donald Trump izabran za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, izraz lažne vijesti postao je glavna tema, ali i meta mnogih javnih rasprava. Lažne vijesti prema definiciji Cambridgeova rječnika su lažne priče koje izgledaju kao vijesti, koje se šire putem interneta ili drugih medija, kreirane da budu šaljive ili da utječu na politička stajališta javnosti kojima su prezentirane.

Lažne vijesti u posljednjih nekoliko godina sve manje imaju šaljivu svrhu te su sve više vezane uz političke centre moći.

Kako i zašto nastaju lažne vijesti?

Činjenica da su lažne vijesti postale oruđe kojim se pokušava utjecati na određeni politički ishod dovoljna je da zagrebemo ispod površine ovog suvremenog problema. Ideja da se plasiranjem lažnih priča može utjecati na promjenu nečijeg mišljenja i stava, bez trećih strana koje to kontroliraju, zastrašujuća je, ali ipak smo svjedoci njene uspješnosti u suvremenom društvu. Lažne vijesti osim na lažnim internetskim stranicama, nastaju i na postojećim portalima medijskih kuća koje su u posljednjih 20 godina svojim lažnim tekstovima znatno utjecale na javno mnijenje. Potvrdu navedenog možemo pronaći i u slučaju Brexit koji se smatra jednom od najnegativnijih posljedica utjecaja lažnih vijesti u Velikoj Britaniji.

Iza lažnih vijesti stoje pojedinci ili skupine ljudi koji žele svojim pričama doprijeti do što šire publike i utjecati na njihove političke, ideološke ili ekonomske stavove. Internet je plodno tlo na kojem se šire jer ne postoje gatekeeperi ili treće strane koje te vijesti mogu pregledati i kritički ocijeniti kao istinite, objektivne i točne. Osim toga, troškovi proizvodnje neusporedivo su manji od onih koje imaju poznate medijske kuće.

Veliku ulogu imaju i društvene mreže, pogotovo Facebook koji sadrži poseban algoritam kako bi korisnicima plasirao određenu vrstu sadržaja. Algoritam koji trenutno koristi gotovo je nemoguće dekodirati, no ono što je poznato počiva na principu ponude i potražnje. Ako korisnik reagira na neki tekst (klikanje, lajkanje i dijeljenje članka) Facebook to prepoznaje kao signal za dodatno plasiranje takve vrste sadržaja tom istom korisniku. Stoga ne čudi činjenica da jedan pročitani tekst o nekoj temi znači i pojavljivanje dodatnih članaka, reklama i fotografija vezanih za tu ili sličnu temu na našem Facebook feedu.

Nadalje, važno je razumjeti da su društvene mreže stvorene kako bismo se povezivali i dijelili svoja razmišljanja. Istraživanje koje su proveli Third, Bakshy, Messing i Adamic (2015) pokazalo je da je veća vjerojatnost da će korisnik vjerovati sadržaju koji konzumira na Facebooku, a koji je ujedno u skladu s njegovim ideološkim i političkim uvjerenjima. U ovom procesu veliku ulogu igraju baš prijatelji na Facebooku koji za mnoge korisnike imaju veći integritet i kredibilitet od medijskih portala.

Kako bismo odgovorili na pitanja zašto su lažne vijesti toliko popularne i zašto im je lako povjerovati, moramo sagledati širu sliku. U Sjedinjenim Američkim Državama i većim europskim zemljama u kojima lažne vijesti posljednjih godina uvelike kroje političke mijene i javno mišljenje (Velika Britanija) popularnost tradicionalnih medija i povjerenje u medijske kuće godinama slabi. Gotovo je nemoguće odrediti zašto je došlo do velike rasprostranjenosti lažnih vijesti medijskim sustavima, no možemo pretpostaviti da je do širenja ovog trenda dovela promjena uloga u medijskim procesima, u kojima publika nije samo pasivni promatrač i gdje svaki pojedinac sam može napisati i plasirati vijesti.

Strategija koja stoji iza lažnih vijesti rijetko kada uključuje dugoročnost i dugovječnost tih vijesti, a autori ne računaju na stjecanje kredibiliteta, navode Allcott i Gentzkow i uz to dodaju da uglavnom iza njih stoje dva motiva: novac i ideologija.

Primjeri lažnih vijesti

Mnogi znanstveni radovi i članci na temu lažnih vijesti navode primjere Brexita i izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a kao dva najveća slučaja na koja su utjecale lažne vijesti. Na primjer, u članku “Social Media and Fake News in the 2016 Election” autori iznose zaključke istraživanja provedenog nakon predsjedničkih izbora u SAD-u. Zanimljivo je istaknuti da je lažnih vijesti, koje su bile u korist Donalda Trumpa, bilo čak 3 puta više nego onih koje su bile u korist Hillary Clinton, njegove suparnice u utrci za predsjedničko mjesto.

Prepoznavanje lažnih vijesti

Europska komisija je u siječnju 2018. okupila neovisne stručnjake u Stručnu skupinu na visokoj razini čija misija je bila definirati pojmove i ciljeve za suzbijanje lažnih vijesti i dezinformacija. U izvješću Stručne skupine objašnjeno je kako je korišten pojam dezinformacija kako bi se definirale “lažne, netočne ili obmanjujuće informacije koje se smišljaju, iznose i šire kako bi se ostvarila dobit ili svjesno nanijela šteta javnosti.” Objašnjeno je, također, kako izraz lažne vijesti nedovoljno obuhvaća cjelokupnu problematiku dezinformiranja koja kao takva ima posljedice na sve društvene procese, osobito one demokratske. Imajući na umu sve ovo, suočit ćemo se s činjenicom da su djeca i mladi ranjiva skupina koja lako može pasti pod ovaj negativan utjecaj. Svi koji ne poznaju medijske pojmove i ne razumiju medijske procese teže će razlikovati istinitu od lažne vijesti ili dezinformacije.

Hrvatsko knjižničarsko društvo prevelo je na hrvatski infografiku Međunarodne knjižničarske organizacije u kojoj je prikazano kako najlakše i najbrže prepoznati lažnu vijest.

Izvor: Facebook stranica Hrvatskog knjižničarskog društva

Nastavnici, učitelji i profesori koji se bave medijskom pismenošću obavezni su djeci prezentirati modele procesa nastanka lažnih vijesti, navodi Renee Hobbs, profesorica i osnivačica Media Education Laba iz Rhode Islanda u Sjedinjenim Američkim Državama, koji se bavi promicanjem medijske i digitalne pismenosti. Također, na internetskoj stranici mindovermedia.eu/hr moguće je pronaći primjere i savjete za prepoznavanje lažnih vijesti.

Obrazovni sustav treba biti uporište koje će pružati sustavno medijsko i digitalno opismenjavanje kako bismo djecu, mlade, ali i sebe zaštitili od sve negativnijih medijskih trendova.

Prije nego počnete čitati vijesti na portalima provjerite o kakvom portalu se radi. Pogledajte njegov URL – ako završava na com.co, postoji mogućnost da se radi upravo o portalu stvorenom za plasiranje lažnih vijesti, navodi Common Sense Media. Informirajte se i razmišljajte kritički pri konzumiranju svih vrsta vijesti i informacija.

Author

admin